Analiza · Inflacija
Inflacija pojede štednju: koliko si zaista izgubio u posljednje tri godine?
Hrvatska inflacija 2021.–2024. bila je jedna od viših u EU-u. Konkretni izračun pokazuje što se zapravo dogodilo s kupovnom moći prosječne štednje.
Inflacija nije apstraktan pojam — ona ima cijenu u eurima
Između 2021. i 2024. Hrvatska je zabilježila kumulativnu inflaciju od oko 25 posto, što je među višim stopama u Europskoj uniji. To znači da je 10.000 eura koje si imao na štednom računu s kamatom od 0,1 posto godišnje u tom razdoblju izgubilo realnu vrijednost ekvivalentnu otprilike 2.200 do 2.500 eura — ovisno o godini i kategoriji potrošnje. Hrana, energija i najam rasli su brže od opće inflacije, pa je stvarni udarac za prosječnog štediša bio još veći. Podaci Eurostata i HNB-a potvrđuju ovaj trend, a Hrvatska potrošačka košarica pokazuje da su prehrambeni proizvodi između 2022. i 2023. poskupjeli za više od 15 posto u samo dvanaest mjeseci. Što si mogao učiniti? Nekoliko opcija stajalo je na raspolaganju: kratkoročne državne obveznice, trezorski zapisi Ministarstva financija ili ETF-ovi koji prate europske indekse — sve to nije garantiralo zaradu, ali je smanjivalo eroziju. Ovaj tekst ne preporučuje konkretne proizvode, nego ti daje okvir za razmišljanje o tome kako inflacija utječe na tvoju štednju i koje kategorije instrumenata postoje kao zaštita — a konačnu odluku trebaš donijeti u razgovoru s ovlaštenim savjetnikom koji poznaje tvoju situaciju.